Prirodno vino je vino napravljeno isključivo od grožđa, uz eventualni dodatak male količine sumpornog dioksida. Ne više od 30 mg/L za crna i 40 mg/L za bijela vina. Bez tvorničke kemije, bez aditiva, bez kompromisa.

Nakon sedamdeset godina u kojima je vinarska industrija bila zarobljena u svijetu sintetičke kemije, sve više ljudi traži sklad s prirodom, i u uzgoju i u čaši. Prirodnih vinara je još uvijek malo, ali upravo se o njima najviše govori. Oni su avangardni pioniri koji crtaju mapu vinogradarstva budućnosti.

U trenutku kada planeta osjeća posljedice klimatskih promjena, naš odnos prema okolišu postaje ključan. U Francuskoj, jednoj od najvećih svjetskih proizvođačica vina, čak 30% ukupnih pesticida koncentrira se na svega 3% poljoprivrednih površina. Prirodno vinarstvo nudi drugačiji put, koristan za ekosustav, za tlo, za ljude.

Što je zapravo u vašoj čaši?

Velika većina vina koja se danas prodaje u trgovinama nije samo fermentirano grožđe. Sumpor nije jedini aditiv koji može ući u njihov sastav, a lista dopuštenih aditiva u konvencionalnom vinu je iznenađujuće duga. Prirodna vina toga se odriču u potpunosti, uz minimalnu intervenciju u podrumu.

Prosječna cijena boce vina u Europi bila je 1,7 € u 2017. godini. Takve cijene gotovo uvijek znače masovnu proizvodnju koja ne poštuje ni okoliš ni proizvođača. Prirodno vino je odgovor na tu jednadžbu.

Što čini prirodnog vinara?

Kriteriji ne počinju u podrumu, počinju u vinogradu i prolaze kroz svaku fazu procesa.

• Bez sintetičkih sredstava u vinogradu. Nije nužno imati organsku certifikaciju, ali pesticidi i herbicidi su isključeni.

• Ručna berba, jer grožđe zaslužuje pažnju, ne stroj.

• Fermentacija s autohtonim kvascima, bez dodavanja komercijalnih kvasaca ili enzima.

• Sumpor samo u tragovima: maksimalno 30 mg/L za crna i 40 mg/L za bijela vina.

• Bez flash pasterizacije, bez bistrenja, bez filtracije.

• Bez invazivnih tehnika poput reverzne osmoze ili zakiseljavanja.

Udruženja prirodnih vinara u Europi i svijetu

Postoji niz udruga koje rade na tome da potrošačima pomognu razumjeti što je, a što nije prirodno vino. Njihovi kriteriji se ponešto razlikuju, ali svi teže istom: transparentnosti i autentičnosti.

Vin Méthode Nature (Francuska) je prva oznaka posvećena prirodnom vinu. Razlikuje vina bez ikakva sumpora i vina s do 30 mg/L. Broji oko 200 vinara.

VinNatur (Italija) okuplja više od 170 proizvođača iz 10 zemalja s jednim zajedničkim ciljem: prirodno vino u vinogradu i u podrumu.

ASVN (Švicarska) je osnovana 2021. i zastupa najstriktniji pristup: bez sumpora, bez filtracije, isključivo organski ili biodynamic certificirani vinogradi.

Georgian Natural Wine Association (Gruzija) je utemeljena 2017. u Tbilisiju s naglaskom na terroiru i autohtonim sortama, uz fermentaciju bez enzima.

PVN (Španjolska) zastupa filozofiju vina kao vjernog odraza terroira: bez enoloških aditiva ni SO₂, bez filtracije ni manipulacije.

AVN i S.A.I.N.S. (Francuska) su dvije udruge s najstriktnijim standardima. Apsolutno bez sumpora, bez ikakvih inputa. Živo vino u punom smislu.

Zašto je to važno?

Prirodno vinarstvo nije tek estetski izbor ili gastronomski trend. To je politički i ekološki čin. Kada biramo vino napravljeno od grožđa uzgojenog bez pesticida, ubranog ručno i fermentiranog bez laboratorijskih kvasaca, podržavamo ljude koji obrađuju zemlju s poštovanjem.

Kada bi se sutra svi vinogradi pretvorili u ekosustave kojima upravljaju ovakvi vinari, biodiverzitet bi procvjetao, tlo bi se oporavilo, a vino bi konačno postalo ono što jest: fermentirano voće u svojoj najčišćoj formi.

Prirodno vino nije savršeno definirano niti strogo certificirano. I upravo je to dio njegove čari. To je pokret koji živi, diše i razvija se. Baš kao i samo vino.

Izvor: raisin.digital